Magazin
Svetski dan paste – istorijat i vrste
U celom svetu, 25. oktobar se proslavlja kao svetski dan paste.
Uživanje u testenini nije savremeni trend. Godinama su se paste i ostale vrste testenina usavršavale da bi bile to što su danas. Uz to, posebnu čar im daju slasni i sočni sosevi, sosevi od čijeg mirisa se povećava želja za hranom.
KOMBINOVANJE NAMIRNICA
Pored toga što nam hrana daje energiju, ljudi su oduvek uživali u različitim ukusima. Otkrivajući razne namirnice čovek je često kombinovao sve što bi našao i na taj način osmišljavao recepte, koji se i dan danas koriste. Ne fascinira samo kombinovanje različitih namirnica u to vreme, već pravljenje različitih oblika od već postojećih sastojaka. Tako je nastala i testenina. Mnogo je teorija u vezi sa nastankom testenine. Ne zna se da li je nastala u Kini, Grčkoj, Italiji ili u nekoj od arapskih zemalja.
ISTORIJA
Naime, teorija da je testenina doneta iz Kine se ne prihvata olako. Teorije koje su više prihvatljive govore u prilog toga da su zapravo Arapi zaslužni za nastanak dugih reznaca, koji se kuvaju u vodi. I da su upravo Arapi osvajači ovu vrstu jela doneli u Italiju, tačnije na Siciliju još u 7. veku. Nije ni čudo što su upravo vojnicima pripremali ovu vrstu jela. Poznato je da je testenina pripremana na ovaj način zapravo vrlo izdržljiva, otporna i uz to može vrlo lako da zasiti. Interesantno je da se na ovim dugim putovanjima testenina, a današnja pasta, jela bez soseva. Danas jednostavno ne možemo da zamislimo da konzumiramo pastu bez nečeg slasnog, hrskavog ili kremastog.
PARADAJZ SOS
Italijanski kuvar Bonvičino je taj, kojem treba da se zahvalimo za nastanak različitih vrsta soseva, kao i različitih tipova paste, a Špancima treba da se zahvalimo za jedan od najvažnijih sastojaka, bez kojih današnja pasta ne bi bila to što jeste. Namirnica koju je danas sasvim normalno imati u kući i u bašti, a koju su Španci u 16. veku doneli iz Amerike. U pitanju je paradajz, a prvi recept u vezi sa pripremom same paste uključivao je paradjz sos i nastao je 1839. godine.
VRSTE TESTENINA
Da li znate da postoji više od 70 vrsta testenina? Na pitanje koja je pasta najbolja, ne može se tačno odgovoriti. Svaka vrsta pametno uklopljena sa pravim sosom biće najbolja opcija. Kod nas su najzasutpljenije vrste paste: pene, fusili, taljatele, špagete i pipe rigate.
PRIPREMA TESTENINE
Vrlo je važno kako se testenina priprema. Italijani o tome izuzetno vode računa, koriste durum pšenicu, a bogatstvo glutenom joj daje tu karakterističnu rastegljivost i ukus, a izostaje bilo kakvo lepljenje tokom kuvanja. Italijani su majstori svog zanata, ali treba imati u vidu da i u Srbiji možemo naći izuzetno ukusnu, prijatnu i pre svega kvalitetnu testeninu.